E, sad, to je jedno jako složeno pitanje, al uglavnom se svodi na to kak si ko posloži stvari. Možeš ti najme bit jako pametan, al ak se ne znaš postavit, onda buju z tebe delali norca, da to tak velim. Ima tu finesa i grubesa, tj. mogu te zezat na finjaka ili na prostaka, ovisi ko je trenutno na vrhu piramide, al tebi na kraju dojde na isto. Jer, na knjižničare u pravilu, npr. na fakultetima, gledaju ko na nižu vrstu, pa ih i službeno uglavnom svrstaju negdje u pomočno osoblje, tj. u one dolje koji su na usluzi onima gore, ili pak predmet iživljavanja frustriranima i iskompleksiranima. Neču sad tu ič u detalje, al možda hoču kasnije, samo napominjem to onak usput jer bute prije ili kasnije naišli u mojim postovima na neke detalje koji se mogu objasnit samo u svjetlu kraja prethodne rečenice.
Al kak za sve ima ljeka ak si pametan, i u takvoj si situaciji možeš sredit stvari na jedan od nekoliko načina, npr. pustiš ih da misliju kak si bedast i ne kužiš kaj delaju, pa te nakon nekog vremena ostave na miru jer ne ugrožavaš njihovu taštinu, a i koješta drugo (o tomu ču isto kasnije). To je najbolji način, makar ih ima još, npr. ak zbilja pretjeraju, al to me morate pitat onak u četri oka.
Iz ovog posta niste baš doznali kak funkcioniraju knjižnice, al ak vam je postalo bar malo jasno kak kotiraju knjižničari, onda je več puno jasnije kak mogu u takvoj sredini funkcionirat knjižnice. Uglavnom, nisu u sredini, kak bi to trebalo bit ak se pod sredinom misli na centar obrazovne institucije, nego u pravilu na repu. A zakaj je to tak, i tu ima više razloga, al sve bu vam jasno kroz štiklece koji buju to zorno dočarali, pa nemojte bit nestrpljivi jer bu sve došlo kad-tad na red, ko i oni lovci na krokodile u Mazambiku
Ne znam jeste pročitali moju knjigu "Razmišljanja jedne ofce", ali ak niste, svakak ju posudite u knjižnici jer nema smisla da vam sad tu objašnjavam svoj stil. Dakle, sigurno ste oduševljeni mojim razmišljanjima i jedva čekate najavljeni nastavak, pa nema smisla da vas pustim da dugo čekate i zato vam najavljujem novu knjigu koja bu se zvala "Ofca u knjižnici".
E, sad, neču vam baš odmah otkrit o čemu namjeravam pisat, a moram priznat i da mi se nije još sve posložilo u glavi, pa bu tu za početak svega i svačega dok se stvari ne profiliraju, kak bi se to reklo, i sjedneju na svoje mjesto, pa bu tu malo vrludanja ljevo i desno, al niš se vi ne brinite, na koncu bu sve zišlo baš onak kak treba. A sad idem spavat jer su me ovih dana tak fest zmobingirali da je bilo sve grdo za gledat, al sad nek si najdeju drugu zabavu.
Ak ne znate kaj je to mobing, to vam je ono kad z nekog delaju norca a svi okolo se praviju da niš ne vidiju, a onda jednog dana dođe na njih red da ih mobingiraju, a oni se čudiju kak niko ne reagira. Al o tom ču još malo detaljnije sutra kad se probudim i shvatim onak zaozbiljno da više ne moram glumit viteza grbonju zbog mira u kuči, jer oni nisu više moja kuča, makar mislim da nikad nisu ni bili, al to sad nije bitno, odite i vi sad ljepo spavat, a sutra vas čeka novi post, neznam još o čemu, al nigdar ni bilo da meni nekaj nije palo na pamet, pak ni sutra nebu da nekaj nebu, je ni tak?
Pa, na znanje i ravnanje, nemam pol namjere više kročiti nogom na TTF. Budući da uredno dolazim na faks premda to nipošto ne moram, a Povjerenstvo za primopredaju me ignorira, od sutra sam i de iure i de facto u mirovini: ne zanima me više nikakvo primopredavanje jer se ionako još ne zna tko će preuzeti knjižnicu, ne zanima me ni što će biti s računalnom bazom kad nikoga nije zanimalo kako ona funkcionira.... Uglavnom, budući da knjižnica TTF-a sada visi u zraku, nema nikoga niti tko bi preuzeo ovaj blog. A zapravo, i ne dam ga - to je moja ideja. Štoviše, postove na ovom blogu najmanje prate na TTF-u. Stoga, tu više nećete moći čitati ništa iz knjižnice TTF-a. Premda, ono što slijedi nekima će možda zvučati poznato...
Ma zamislite, u ponedjeljak opet moram na posao! Dakle. još ništa od mirovanja, premda sam de iure u mirovini sa 1. siječnja 2014.
Ali, da malo pojasnim situaciju, najkraće moguće, budući da je desetak mladih znanstvenika uključeno u popis knjiga u knjižnici te da oni misle kako pomažu meni (a imaju pametnijeg posla, dakako).
Dragi mladi i vrijedni znanstvenici, zahvaljujem vam što popisujete knjige, ali nisu vas poslali da pomažete meni. Naime, ja znam što se nalazi u knjižnici, kao što vidite iz izlista računalne baze po kojemu radite, ali povjerenstvo koje bi mi trebalo potpisati primopredaju ne zna, pa su taj posao delegirali vama. Imenovali su troje od vas u potpovjerenstvo - nazovimo ga "povjerenstvo br. 2" - da odradite posao na njih, tj. da provjerite odgovara li stanje u knjižnici stanju u računalnoj bazi. No vas troje imenovanih o tome pojma nemate, jer niste dobili nikakvu odluku, pa se vjerojatno čudite zašto ja ne sudjelujem u toj provjeri, kontroli, ili kako bi se već to što radite moglo nazvati (revizija knjižnog fonda nije, jer revizija ima svoja pravila).
Premda se zna već godinu dana da idem u mirovinu najkasnije 1. siječnja 2014., "povjerenstvo br. 1" odredilo je tek 30. 12. 2013. za primopredaju. Toga 30. 12. primopredaju su odgodili za, kako piše u zapisniku (koji je napisan i potpisan na moj zahtjev), "najkasnije 10. siječnja u 15 h". Iako sam to mogla jednostavno ignorirati - jer sam de iure u mirovini od 1. siječnja 2013. - dolazila sam na posao kako bih vam bila na raspolaganju za eventualna pitanja, ali od primopredaje knjižnice nije bilo ništa ni 10. siječnja, jer je "povjerenstvo br. 1" imalo drugog posla.
I tako, primopredaja se odgađa za ponedjeljak 13. siječnja. Taj 13. bi trebao biti sretan dan mog (de facto) odlaska u penziju. No, jasno je da do toga neće doći, budući da bi "povjerenstvo br. 2" trebalo podnijeti i nekakvo pismeno izvješće o ishodu popisa, što podrazumijeva kontrolu tisuća zapisa, sravnjivanje s inventarnim knjigama, zaduženjima korisnika itd.
Jeste li pročitali moju knjigu "Razmišljanja jedne ofce"? Preporučujem!
Nekoliko rečenica iz zadnjeg maila http://www.academlink.com/ o događajima koji su obilježili 2013. Jezik im je katastrofa, ali razumjet ćete što su htjeli reći :)
Neakademski akademci – korupcija
Korupcionaske afere u visokom obrazovanju potresle su javnost i ove godine – neke od njih bile su: prodaja ispita na Pravnom fakultetu u Osijeku... Ipak, naglasavamo i izuzetno pozdravljamo sto se traze nacini za resavanje takvih problema, tako da je, npr., vlada Hrvatske Odlukom o placama rektora i prorektora javnih sveucilista smanjila primanja 37 rektora i prorektora na sedam javnih sveucilista i Hrvatskom katolickom sveucilistu u Zagrebu, i to za 20 do 30%. Rektori sveucilista do tada su bili najbolje placeni javni sluzbenici u Hrvatskoj, a njihove place nadamasuju i premijerovu i ministarske...
Znanstvena (ne)izvrsnost
Znanstvenu javnost krajem godine uzburkala je izjava profesora Miroslava Radmana da je u Hrvatskoj u poslednjh 20 godina stvorena konfuzija pa se ne zna tko je istinski znanstvenik, a tko sarlatan i varalica. Jos zescu raspravu pokrenuo je dr. Slobodan Vukicevic, znanstvenik s Medicinskog fakulteta u Zagrebu koji je dodao kako je od 9000 znanstvenika u Hrvatskoj tek njih 40-ak vrhunskih prema svjetskim standardima. Podsecamo da je tokom celog prvog dela godine vodjena vrlo dinamicna rasprava o Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja sto ga je donijelo Nacionalno vijece za znanost pocetkom godine. Protiv novog Pravilnika najvise su prigovora imali drustvenjaci i humanisti jer je poostrio kriterije upravo za njih kako bi njihove discipline sto vise izjednacio s prirodnim i tehnickim. S druge strane, po recima pomocnika ministra za znanost i tehnologiju, dosadasnji uvjeti omogucavali su "izbor u najvisa znanstvena zvanja pojedincima bez relevantne znanstvene produkcije". Istrazivanje sprovedeno u periodu 1991-2005 pokazuje da u Hrvatskoj ima ukupno 16.208 aktivnih znanstvenika, od čega 5.021 u drustvenim, humanistickim i umjetnickim podrucjima. Od ovog broja 35%, odnosno oko 1.400 ih je u najvisem zvanju znanstvenog savjetnika s placom od 12.000 do 15.000 kn. Gotovo isključivo – oko 95% objavljuje na hrvatskom jeziku, a samo 4,2% u 15 godina je objavilo neki rad u relevantnim stranim casopisima – najvise sociolozi, psiholozi i arheolozi. Najbrojniji drustvenjaci – ekonomisti i pravnici vani su gotovo nevidljivi. Cak 65% njih u posljednjih 15 godina nije objavilo niti jednu knjigu, a tek 57,5% objavilo je najmanje jedan rad u hrvatskim casopisima...
Copy/paste – plagijarizam na velika vrata
Plagijarizam postaje sve rasprostranjenija pojava u akademskim i istrazivackim krugovima. Nezavisna istrazivanja pokazala su da univerzitetski profesori sve cesce prisvajaju autorske tekstove kolega i objavljuju ih kao svoje, a kradu i seminarske radove studenata, koji ovakvo ponasanje nastavnika ne prijavljuju jer nemaju poverenja u institucije i plase se sankcija. Na sve vece prisustvo plagijata na fakultetima prosle godine ukazao je i Odbor za profesionalnu etiku Beogradskog univerziteta, koji je tada predlozio Senatu UB da razmotri ovo pitanje. Plagijarizma ima i u naucnim radovima, sto je u otvorenom pismu ministru prosvete, nauke i tehnoloskog razvoja Srbije svojevremeno konstatovao Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci (CEON). Ovaj centar je ranije Ministarstvu prosvete podneo preliminarni izvestaj o plagijarizmu u casopisima koji se referisu u SCIndeksu i tada je odluceno da ise skljuce dva casopisa iz SCIndeksa zbog prevelikog broja evidentnih plagijata. Veliku buru u naucnim krugovima podiglo je ekspresno objavljivanje kvazinaucnih radova domacih kolega u prevarantskim casopisima iz regiona za cenu od 300 do 1.000 evra. Publikovanje ovih radova omogucava profesorima i naucnicima da brzo i lako sakupe bodove potrebne za prelazak u visa zvanja. Posto clanak u domacem casopisu vredi dva boda, a u stranom osam, pocela je masovna navala na objavljivanje radova u stranim casopisima. Medju casopisima sumnjivog kvaliteta dominiraju rumunski “Metalurgia International” i bosanski “TTEM” i “HealthMed”. Kotizacija u rumunskom casopisu kosta 300 evra, a u bosanskim 1.000. Sporno je sto te radove u ovim casopisima niko ne cita. Tako je casopis “Metalurgia International” nedavno objavio potpuno izmisljen clanak trojice profesora FON-a u kom se, izmedju ostalog, pominje “naucnik” Silja i njegovi rezultati iz „Mikijevog zabavnika“
... nemojte misliti da nemam pametnijeg posla :) Imam, itekako, ali od primopredaje knjižnice, zakazane za 30. prosinca 2013., nije bilo ništa jer se povjerenstvo nije priredilo za taj posao. I tako, određeno je drugo povjerenstvo koje će u 3 dana popisati cijeli fond i četvrti dan predati izvješće prvom povjerenstvu...
Mogu se pohvaliti da sam prvi zaposlenik u povijesti TTF-a koji je najavio odlazak u mirovinu godinu dana ranije (5. listopada 2012.), a primopredaja mu je zakazana za 30. prosinca 2013., i otkazana istog datuma. Ne znam samo zašto bih radije da me je ta pohvala mimoišla...
I tako sam de iure u mirovini, ali me de facto ne puštaju na miru :). Ali, za svaki dan koji kao penzić provedem na faksu krivnjom faksa, dobit ću po 1000 kuna. I tako: 3 dana inventura + 1 dan primopredaja = 4000 kn. S tom ću lovom na 3 -1 dan u Antibes...
Jeste li pročitali moju knjigu "Izlet u blogosferu"? Preporučujem :)
Na portalu Hrčak objavljen je novi broj casopisa Croatica Chemica Acta.
Vrijeme izdavanja broja Vol.86 No.4 je prosinac 2013.
Sadrzaj broja mozete vidjeti na stranici:
http://hrcak.srce.hr/ni/9220/q481pfl7j
DIT 2014- Call for Papers - DIT 2014 -- Poziv za skup:
Puni tekst: pdf (448 KB), Hrvatski, Str. 207 - 209
Puni tekst: pdf (342 KB), Engleski, Str. 207 - 209
Zanima vas Scopus baza? Pročitajte članak!
| < | siječanj, 2014 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Novosti iz biblioteke Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu
Uređuje: dr. Blanka Pašagić
Kontakt
Portal za knjižničare i knjigoljupce
online
*****
Provjerite gdje je citiran časopis koji vas zanima!
******
Full text hrvatskih časopisa
Pristup elektroničkim verzijama inozemnih časopisa ostvaruje se autorizacijom preko IP adresnog prostora računala na ustanovama članicama, kao i preko CARNetovih modemskih ulaza (CMU) uz LDAP autorizaciju pristupa CMU-u.
Centar za online baze podataka
EBSCO
SCOPUS
- članak o bazi SCOPUS: Scopus database
SCIENCEDIRECT
- pristup samo časopisima označenim zelenom bojom Upute
http://www.springerlink.com
http://www.blackwell-synergy.com/
http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/home
http://www.oxfordjournals.org/
BESPLATNE BAZE PODATAKA
